Šta su predlozi?
Predlozi se u nemačkom jeziku još nazivaju i Verhältniswörter. Predlozi su nepromenljiva vrsta reči i zato se nikada i ne dekliniraju. Po pravilu, stoje ispred imenice ili zamenice na koju se odnose.
Njihova upotreba nije uvek jednostavna. Prevod (translator) samo delimično pomaže, i najverovatnije će ih prevesti drugačije nego što je to pravilno u tvom maternjem jeziku. Zato treba da naučiš u kojoj situaciji koristiš neki predlog.
Predlozi se dele na: predlloge za mesto, načinske, vremenske i uzročne.
I uvek predlog određuje padež.
Predlozi za mesto
Predlozi za mesto opisuju mesto, poziciju.
Mesto: ⇒ auf einen Ort/Position - na jednom mestu/poziciji.
Pitanja: Wo? Wohin? Woher?
A: „Wo bist du?“
B: „Ich bin vor dem Kino. Ich warte neben dem blauen Mercedes."
Najčešći predlozi za mesto su: an, auf, aus, bei, hinter, in, neben, von, vor, zu.
Precizniju listu svih predloga za mesto, sa objašnjenjenjima značenja i njihovom primenom, kao i padeža koje oni zahtevaju, pronaći ćeš ovde: Predlozi za mesto.
Predlozi za vreme
Predlozi za vreme opisuju vreme: kada se nešto dešava i koliko dugo traje?
Vremenski: ⇒ odnose se na vreme ili trenutak.
Pitanja: Wann? Wie lange?
A: „Wann musst du arbeiten?“
B: „Ich muss von 8 bis 17 Uhr arbeiten.“
Najčešći predlozi za vreme su: an, ab, bis, gegen, in, nach, seit, um, von, vor.
Precizniju listu svih vremenskih predloga sa objašnjenjima značenja i njihovom primenom, kao i padeže koje oni zahtevaju, pronaći ćeš ovde:
Predlozi za vreme - vremenski predlozi. U ovoj dodatnoj lekciji objašnjavam ti koje padeže koriste određeni vremenski predlozi, osim toga, saznaćeš sve i o značenju, primeni i specifičnostima vremenskih predloga.
Primer: „Der Laden ist von 8 bis 18 Uhr geöffnet.“
Načinski ili modalni predlozi
Modalni predlozi opisuju kako i na koji način se nešto dešava.
Način: ⇒ odnosi se na kako /koji način?
Pitanje: Wie?
A: „Wie kommst du zum Bahnhof?“
B: „Ich fahre mit dem Auto.“
Najčešći modalni predlozi su: auf, für, gegen, mit, ohne, statt.
Uzročni predlozi
Uzročni predlozi opisuju mesto i cilj neke radnje. Warum / Wieso / Weswegen passiert etwas? (Zašto/kako/zbog čega se nešto dešava?)
Uzrok: ⇒ koji je uzrok/cilj neke radnje?
Pitanje: Warum? Wieso? Weswegen?
A: „Wieso musst heute länger arbeiten?“
B: „Wegen der vielen kranken Kollegen.“
Najčešće korišćeni uzročni predlozi su: anlässlich, aufgrund, dank, trotz, ungeachtet, wegen, … zufolge.
Predlozi sa članom
Neki predlozi su povezani sa određenim članom (der, die, das,…).
Ovi predlozi treba uvek da se spoje ili stope sa članom:
- an + dem = am
- an + das = ans
- bei + dem = beim
- in + dem = im
- in + das = ins
- von + dem = vom
- zu + dem = zum
- zu + der = zur
Ovi predlozi uvek moraju da se stope sa članom. Sledeći predlozi, takođe se često spajaju u svakodnevnom govoru. Zvanično, samo je gramatički ispravno u slučaju kada se odvojeno pišu.
- auf + das = aufs
- für + das = fürs
- durch + das = durchs
- um + das = ums
- hinter + dem = hinterm
- hinter + das = hinters
- über + dem = überm
- über + das = übers
- vor + dem = vorm
- vor + das = vors
Primeri:
- „Ich gehe zum Bahnhof.“ ⇒ Gramatički ispravno.
- „Ich gehe zu dem Bahnhof.“ ⇒ Gramatički neispravno.
- „Ich bin im Bahnhof.“ ⇒ Gramatički ispravno.
- „Ich bin in dem Bahnhof.“ ⇒ Gramatički neispravno.
Kada se predlog piše odvojeno od člana, onda to nije član, već pokazna zamenica.
Predlozi i padeži
Predlozi ne postavljaju samo različite delove rečenice u određeni odnos ili vezu, već imaju još dva važna zadatka. Predlozi uvek određuju padež imenice na koju se odnose;
Predlozi uvek određuju padež imenice na koju se odnose, UVEK!
- „Ich komme aus dem Haus.“ (Dativ zbog „aus“.)
- „Ich fahre durch den Tunnel.“ (Akuzativ zbog „durch“.)
Predlog UVEK koristi isti padež, što sam u sledeće tri liste i izdvojio:
Zapravo, postoje još neki predlozi koji, u zavisnosti od situacije, koriste akuzati ili dativ: Promenljivi predlozi.
Da li ti se dopada EasyDeutsch?
Za feedback koristi komentare ispod svakog posta. Ja volim feedback, pozitivan, baš kao i negativan!
Prijavi se za moj newsletter i direktno u svoje poštansko sanduče primaj sve novosti, zajedno sa mojim online kursom gramatike, i sve to besplatno! Na kursu svakog ponedeljka objašnjavam različite teme, i to na veoma razumljiv i jednostavan način.
Ostale teme koje slede:
Sve o predlozima, koji se odnose na neko mesto ili neki pravac, pronaći ćeš u delu: Predlozi za mesto i promenljivi predlozi.
Sve o predlozima koji se odnose na vreme, pronaći ćeš u delu: Vremenski predlozi.
Kako se grade pitanja sa predlozima, naći ćeš u delu: Pitanja sa predlozima.
Neki glagoli koriste predlog kao dodatak: Glagoli sa predlozima.
Svi predlozi uvek zahtevaju jedan od četiri padeža: nominativ, akuzativ, dativ i genitiv.
Preporuka: Besplatna nastava na e-mail/kurs gramatike



